PROCES PROIZVODNJE

Slad predstavlja zrno žitarice koje je tehnološkim zahvatima dovedeno do klijanja i zatim osušeno. Postupak proizvodnje slada uključuje više faza. Proizvodnja započinje sortiranjem nakon čega slijedi namakanje zrna koja počinju klijati.
Tijekom klijanja dolazi do biokemijskih procesa razgradnje sastojaka zrna i sinteze enzima. Klijanje se prekida zagrijavanjem uz prethodno uklanjanje korjenčića. Ovisno o tretmanu sušenja, moguće je iz jedne sorte ječma dobiti slad različitih tehnoloških karakteristika kao što su aroma, punoča okusa, intenzitet boje te stabilnost pjene. Pivarski slad može se proizvesti od ječma i pšenice pa stoga razlikujemo ječmeni i pšenični slad.
Za razliku od neslađenog ječma, pivarski slad sadrži hidrolitičke enzime potrebne za razgradnju škroba. Prema tehnološkim karakteristikama razlikujemo svijetli, tamni, karamelni, kiseli, dimljeni i prženi slad. O sladu ovisi punoća okusa i koncentracija ekstrakta piva.

Voda je po udjelu najzastupljenija sirovina u pivu (85 ~ 95 %). Sastav i tvrdoća vode mogu uvelike utjecati na karakteristike piva te stoga razlikujemo tipove vode za pivo: munchenski, plzenski, dortmundski i bečki tip vode. Ovisno o koncentracijama otopljenih mineralnih tvari, vode se dijele na meke, srednje tvrde i tvrde.
Općenito, mekše se vode koriste za proizvodnju svijetlih piva, dok se tvrde koriste za proizvodnju tamnih piva. Bez obzira kakav tip vode za proizvodnju piva koristili, najvažnije je da je voda mikrobiološki i kemijski ispravna.

Djevičanski, neoplođeni ženski cvijet višegodišnje biljke penjačice koji pivu daje ugodnu gorčinu i aromu. S različitih osnova hmelj predstavlja nezamjenjiv dodatak u sladovini. On omogućuje gorak okus i karakterističnu aromu piva, pospješuje taloženje bjelančevina odnosno izbistravanje sladovine i piva. Pored toga hmelj djeluje pozitivno na karakteristike pjene. Pored alkohola i ugljikovog dioksida on je prirodan konzervans u pivu. Za proizvodnju piva koriste se neoplođeni  ženski cvjetovi koji sadrže lupulin i polifenole, a na tržištu se mogu naći u obliku sušenih šišarica, peleta, koncentrata, izomeriziranih peleta i izomeriziranih koncentrata. Ovisno o udjelu alfakiselina i eteričnih ulja u lupulinu, hmelj dijelimo na gorke i aromatične sorte. Gorke sorte koriste se za gorčinu dok se aromatske sorte koriste za dobivanje aroma kao što su citrus, bor, herbal, tropsko voće, travnate, itd.

Kvasci su jednostanični mikroorganizmi, koji energiju za život mogu dobivati staničnim disanjem u prisutnosti kisika i vrenjem u prisutnosti bez kisika. U proizvodnji piva kvasac Saccharomyces previre šećere sladovine u alkohol, ugljikov dioksid i nusprodukte alkoholnog vrenja. Odabrani sojevi ovog kvasca predstavljaju pivski kvasac koji se sistematski čuva i uzgaja kao čista kultura. Pivski kvasac Saccharomyces dijelimo na dva tipa; Saccharomyces cerevisiae, odnosno kvasci gornjeg vrenja te Saccharomyces uvarum, odnosno kvasci donjeg vrenja. Oni se bitno razlikuju prema tome kako fermentiraju sladovinu pa prema tome razlikujemo dva osnovna tipa piva, ale (kvasci gornjeg vrenja) i lager (kvasci donjeg vrenja).